Theoretical framework of nightlife economy and practical implications for stakeholders and destination development

Teorijski okvir ekonomije noćnog života i praktične implikacije za stejkholdere i razvoj turističke destinacije

Branislava Hristov Stančić,

Igor Kovačević

📄 Download PDF

Issue:

57/2

DOI number:

10.5937/mkng2602079K

JEL classification:

L82, L83

Paper submitted:

24.01.2026.

Paper accepted:

14.02.2026.

Abstract

Paper examines theoretical aspects of the nightlife economy, and the complex nature of the impact that nightlife creates on the destination economy and image, as well as on the stakeholder’s management, including local residents. Although COVID-19 significantly slowed the nightlife industry, the economic effects, including GDP, GVA and employment, are showing an important economic push for destination development. In order for the destination to fully implement the nightlife economy, the paper researches management aspects of intangible experience and explains customer behaviour, and the change in lifestyle patterns and leisure time. Analysis of academic and professional resources shows that proper management of destination development understands implementation of various policies and cross-sector cooperation, and therefore paper analyses stakeholders in the nightlife economy, providing insights to the roles and responsibilities. In the final part, authors are providing discussion on the critical success factors from the perspective of nightlife as a destination development catalyst.

Apstrakt

Rad ispituje teorijske aspekte ekonomije noćnog života, složenu prirodu uticaja noćnog života na ekonomiju i imidž destinacije, kao i na upravljanje stejkholderima, uključujući lokalno stanovništvo. Iako je COVID-19 značajno usporio industriju noćnog života, ekonomski efekti, uključujući BDP, GVA i zaposlenost, pokazuju važan ekonomski podsticaj za razvoj destinacije. Da bi destinacija u potpunosti implementirala ekonomiju noćnog života, rad istražuje menadžerske aspekte nematerijalnog iskustva i objašnjava ponašanje potrošača, kao i promene u obrascima stila života i slobodnog vremena. Analiza akademskih i stručnih izvora pokazuje da pravilno upravljanje razvojem destinacije podrazumeva primenu različitih politika i međusektorsku saradnju, te rad analizira stejkholdere u ekonomiji noćnog života, pružajući uvid u njihove uloge i odgovornosti. U završnom delu, autori daju diskusiju o ključnim faktorima uspeha iz perspektive noćnog života kao katalizatora razvoja destinacije.

References